Suvlasnički odnosi

ograda

Pravo susvojine

Pravo susvojine je pravo dva ili više lica (mogu biti i fizička i pravna) na fizički nepodeljenoj stvari određeno u idealnom delu (npr. polovina, četvrtina, osmina ) taj deo nije realno određen (suvlasnik stana primera radi ima svoje pravo svojine upisano u katastru u određenom razlomku ali koji je to tačno realni deo da li to npr. kuhinja ili soba nije određeno. Svi suvlasnici zajedno imaju onoliko prava koliko bi imalo jedno lice da je isključivi vlasnik.

Idealni delovi na nepokretnostima(parcele, stanovi, kuće, poslovni objekti) su kod knjižne svojine upisani u katastru nepokretnosti. Kada neka lica imaju idealni deo neke stvari oni mogu napraviti fizičku deobu i odrediti šta njihov idealni deo predstavlja u stvarnosti i realno ga opredeliti. Ovakav pravni posao se radi ugovorom o fizičkoj deobi koji se overava za nepokretnosti kod notara.

Prava suvlasnika

Suvlasnik ima pravo da drži i koristi stvar zajedno sa ostalim suvlasnicima srazmerno svom delu ne povređujući prava ostalih suvlasnika (npr. dobije deo zakupnine ako je stvar data u zakup, koristi stvar pola vremena ako ima polovinu udela). U određenim ređim situacijama kada se korišćenjem ne iscrpljuju svojstva stvari i ne ugrožavaju prava ostalih suvlasnika, suvlasnik može neograničeno koristiti stvar nezavisno od veličine svog dela (npr. pravo da prolazi putem koji se nalazi na zajedničkoj zemlji ako ne oštećuje zemlju).

Suvlasnik ima pravo raspolaganja na svom suvlasničkom delu bez saglasnosti ostalih suvlasnika (npr. proda svoj deo ili stavi pod hipoteku). U slučaju da je stvar koja je predmet susvojine nepokretnost ili poljoprivredno zemljište ostali suvlasnici će imati pravo preče kupovine. Suvlasnik ne može da preduzima materijalne radnje prema celoj stvari bez saglasnosti ostalih suvlasnika (npr. vrši izmene na celoj stvari) niti da raspolaže celom stvari (npr. proda celu stvar).

Suvlasnici imaju pravo da zajednički upravljaju stvarju. Upravljanje može biti redovno i vanredno. Poslovi redovnog upravljanja su poslovi redovnog održavanja stvari da bi se mogla uobičajeno koristiti (npr. servis stvari) i za njih je potrebna saglasnost suvlasnika čiji delovi čine više od jedne polovine. Ako se ne može postići saglasnost, o upravljanju će odlučiti sud u vanparničnom postupku nadležan prema mestu gde se stvar nalazi.

Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (otuđenje cele stvari, promena namene stvari, izdavanje cele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na celoj stvari, zasnivanje stvarnih službenosti, veće popravke) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Suvlasnici mogu poveriti upravljanje nekom od njih ili nekolicini njih ili trećem licu. Troškove, korišćenja upravljanja ili održavanja suvlasnici snose srazmerno veličini svog dela. Suvlasnici imaju pravo na prihode od stvari srazmerno svom delu.

Tužba protiv suvlasnika

Svaki suvlasnik ima pravo na sudsku zaštitu ukoliko mu pravo povredi treće lice bez obzira da li ostali suvlasnici žele da podignu tužbu, takođe suvlasnik može tužbu u slučaju povrede svog prava podignuti i protiv drugog suvlasnika.Ove tužbe mogu imati različitu prirodu. Nekada suvlasnici traže od suda da ima omogući sudržavinu odnosno pravo da upotrebljavaju stvar zajedno sa drugim suvlasnikom ako ih drugi suvlasnik isključi u tome, pošto svi suvlasnici imaju pravo da upotrebljavaju stvar namerno je upotrebljen izraz sudržavina a ne državina jer se ovom tužbom drugom suvlasniku ne može isključiti pravo na korišćenje stvari već se samo sebi obezbediti pravo na sukorišćenje (sudržavina). Ako treća lica ometaju suvlasnika u upotrebi stvari oni mogu podići državinsku tužbu gde se traži isključenje trećeg lica iz upotrebe stvari. Postoje i stvarnopravne tužbe kojima se omogućuje sudska zaštita protv trećih lica koja tvrde da imaju neko svojinsko pravo na stvari.

Civilna i fizička deoba

Suvlasnik ima pravo da u svako vreme traži deobu stvari osim u vreme kada bi ta deoba štetila drugom suvlasniku. Pravo na deobu ne zastareva. Deoba se vrši sporazumno kad se može odrediti realna fizička deoba ( npr. da se podeli stvar) ili civilna (npr. stvar se proda i svako dobije deo cene).

Kada se ne može postići saglasnost, o deobi odlučuje sud u vanparničnom postupku nadležan prema mestu gde se stvar nalazi. Sud će odlučiti da se deoba izvrši prodajom stvari ako je fizička deoba nemoguća ili moguća uz znatno smanjenje vrednosti stvari.

Suvlasniku kome je deobom pripala stvar ili deo stvari ostali suvlasnici jemče za pravne i fizičke nedostatke stvari u granicama vrednosti svojih suvlasničkih udela. Pravo na zaštitu zbog fizičkih ili pravnih nedostataka dobijenog dela podelom stvari gasi se po isteku tri godine od deobe stvari.

Srodne teme

Građenje na tuđem zemljištu

Pomoć kod kupoprodaje nekretnina

Podeli ovu objavu
Share on facebook
Share on linkedin
Share on email