Ugovor o delu

izvrsenje posla po ugovoru o delu
Sadržaj strane

Ugovor o delu je takav ugovor kojim se jedna ugovorna strana poslenik (preduzimač, izvođač radova) obavezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada a druga ugovorna strana (naručilac) se obavezuje da mu za to plati naknadu. Ukoliko vam je neophodno sastavljanje ugovora o delu može vam pomoći naša  advokatska kancelarija.

Pravna regulacija

Ugovor o delu je regulisan članom 199 Zakona o radu kao i članovima 600-629 Zakona o obligacionim odnosima. Poreski propisi vezano za ugovor o delu se nalaze u Zakonu o porezu na dohodak građana i Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Zakon o radu i ugovor o delu

Zakon o radu u članu 199 propisuje da poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o delu, radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Ovo znači da ugovor o delu ne može imati za prirodu posao koji obavlja poslodavac bilo da je ona glavne ili sporedne sadržine. Za poslove koji imaju za prirodu delatnost poslodavca poslodavac mora zaključiti ugovor o radu sa licem koje obavlja te poslove. Ugovor o delu koje poslodavci zaključuju sa drugim licima mora imati pisanu formu.

Prema Zakonu o radu ugovor o delu može da se zaključi i sa licem koje obavlja umetničku ili drugu delatnost u oblasti kulture u skladu sa zakonom. Ovakav ugovor i mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture ako je takav kolektivni ugovor zaključen.

 

Priroda ugovora

Posao koji poslenik obavlja za naručioca nije pravni već ima materijalnu i faktičku prirodu u smislu angažovanja fizičkih i umnih sposobnosti ugovornika koji ga preduzima. Ako bi ugovoreni rad bio pravni onda ne bi bilo reči o ugovoru o delu već o ugovoru o punomoćstvu. Ugovor o delu najčešće podrazumeva da se izvrši određeni posao i postigne rezultat i cilj zbog koga je posao preduzet ali to ne mora uvek biti slučaj, tako da često postoje situacije kada je poslenik ispunio svoju obavezu iako nije ostvaren cilj ugovora, npr. ako se poslenik obavezao da leči životinju naručioca on će svoju obavezu izvršiti i ako životinja ne preživi ako je lečenje preduzeto na ugovoreni način.

Sličnosti sa drugim ugovorima

Ugovor delu pretpostavlja da je ugovoreno da se izradi pokretna stvar od materijala poslenika, ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji ali ugovor ostaje ugovor o delu ako se naručilac obavezao dati bitan deo materijala potreban za izradu stvari. Kad je ugovoreno da poslenik izradi stvar od svog materijala, a nije određen kvalitet, poslenik je dužan dati materijal srednjeg kvaliteta.

U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o delu ako su ugovarači imali u vidu naročito poslenikov rad (npr. izrada slike). Ugovor o delu ima sličnosti i sa ugovorom o radu ali se kod ugovora o radu angažuju sposobnosti radnika na jedan opšti način dok se ugovorom o delu posloprimac obavezuje da izvrši tačno određeni posao i postigne odgovarajući rezultat. Kod ugovora o delu poslenik nema uobičajena prava iz radnog odnosa (npr. godišnji odmor, topli obrok, bolovanje, naknadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada, dnevnice i sl.). Oko prava i obaveza prirode ugovora naši advokati vam mogu pružiti stručnu pravnu pomoć.

 

Pravne osobine

Ugovor o delu je dvostrani pravni posao, on najčešće predstavlja neformalan ugovor jer je za njegov nastanak dovloljna prosta saglasnost o bitnim elementima ugovora. U nekim slučajevima zakon zahteva ispunjenje određene forme kao uslov za njergov nastanak. (npr. ugovor o građenju). Po svojoj pravnoj prirodi ugovor o delu predstavlja dvostrano obavezan ugovor i teretan jer stvara obaveze za obe strane. Ugovor o delu je komutativan ugovor jer se u trenutku njegovog zaključenja zna koja je strana poverilac a koja je dužnik i kolika je vrednost prestacija. Ugovor o delu se zaključuje sa trajnim a ne trenutnim izvršenjem obaveze. Ugovor o delu je kauzalan a ne apstraktan ugovor jer se iz ugovora vidi njegov cilj. Naručilac posla se obavezuje da isplati odgovarajuću naknadu a radi toga se poslenik obavezuje da u njegovu korist ispuni određeni posao. Ugovor o delu se zaključuje sobzirom na ličnost ugovrnika (ugovor intuitu personae).

 

Bitni elementi ugovora

 

 

 

Bitni elementi ugovora o delu su posao poslenika i nagrada. Rok ispunjenja može biti predviđen kao bitan element voljom ugovorenih strana i u tom slučaju se ugovor gasi u slučaju da se ne ispuni obaveza u određenom roku.

Posao poslenika

Poslenik obavlja faktički a ne pravni posao, potrebno je da ovaj posao bude tačno određen ili da se prema okolnostima može odrediti. Kada je u pitanju izrada stvari predmet ugovora može izrada biti pokretne ili nepokretne stvari. Smatra se da je posao poslenika određen i ako se stvar izrađuje prema određenom standardu ( npr. izrada odela).

Nagrada kod ugovra o delu 

Nagrada kod ugovora o delu predstavlja naknadu koju naručilac duguje posleniku kao protivvrednost za izvršeni posao. Nagrada je najčešće novčana ali može biti i neka druga imovinska vrednost (npr. predaja stvari ili prava). Bitno za ugovor o delu je da nagrada bude određena voljom stranaka. Smatraće se da je nagrada određena i ako je određena obaveznom tarifom ili drugim aktom, nagradu može odrediti i treće lice ako mu stranke prepuste.

Vreme kod ugovora o delu

Rok izvršenja posla poslenika kao i vreme predaje nagrade stranke mogu izričito ili prećutno ugovoriti, ukoliko ovo nije slučaj vreme izvršenja obaveza se određuje prema prirodi konkretnog posla vodeći računa o odgovarajućim standardima. Prema Zakonu o obligacionim odnosima naručilac posla dok naručeni posao nije dovršen može raskinurti ugovor kada hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti posleniku ugovorenu naknadu umanjenu za iznos troškova koje poslenik nije učinio a koje bi bio dužan da učini, kao i iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili je namerno propustio da ostvari (takozvani pozitivni ugovorni interes).

Raskid ugovora

Naručilac može raskinuti ugovor i u slučaju ako se protivno ugovornim odredbama rad ne započne na vreme i ako je zakašnjenje toliko da poslenik ne može prema predviđanjima nadoknaditi zakašnjenje do određenog roka uz uslov da zakašnjenje nije posledica krivice naručioca. Ugovor se može raskinuti i u slučaju ako pre predaje predmet posla slučajno propadne kao i kada izvršenje ugovora postane preterano teško zbog promenjenih okolnosti. Ugovor o delu se može raskinuti i u slučaju smrti poslenika ili ako on postane nesposoban da završi posao bez svoje krivice ali samo ako je ugovor bio zaključen sobzirom na lična svojstva poslenika.

 

Zaključivanje ugovora nadmetanjem

Poziv upućen određenom ili neodređenom broju lica na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uslovima i uz određene garancije, obavezuje pozivaoca da zaključi ugovor o tim radovima sa onim koji ponudi najnižu cenu, izuzev ako je tu obavezu isključio u pozivu na nadmetanje. U slučaju isključenja obaveze da se zaključi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se kao poziv zainteresovanima da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim uslovima.

Poziv upućen određenom ili neodređenom broju lica na nadmetanje za umetničko ili tehničko rešenje nameravanih radova obavezuje pozivaoca da pod uslovima sadržanim u pozivu na nadmetanje zaključi ugovor sa učesnikom u nadmetanju čije rešenje prihvati komisija čiji je sastav unapred objavljen, izuzev ako je tu obavezu isključio u pozivu na nadmetanje.

Obaveze izvršioca posla

Obaveze izvršenja posla

 Poslenik je dužan da predviđeni posao obavi na način vreme i mesto kako je ugovorom bilo predviđeno i kako nalažu pravila odgovarajućeg posla. 

Vreme izvršenje posla

Vreme izvršenja posla može biti određeno kalendarski ili sobzirom na neku buduću okolnost, ukoliko stranke nisu predvidele vreme onda se uzima vreme koje je razumno potrebno za ugovoreni posao. Poslenik ne odgovara za docnju ukoliko je nastala zato što naručilac nije predao materijal na vreme, ili što mu je tražio izmene ili što mu nije isplatio predujam i uopšte docnju za koju je odgovoran naručilac. Ukoliko je docnja nastala krivicom poslenika naručilac može zahtevati naknadu štete a može u slučaju da je rok bitan elemenat ugovora zahtevati i raskid ugovora.

Ako je rok bitan sastojak ugovora, a poslenik je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla da je očigledno da ga neće završiti u roku, naručilac može raskinuti ugovor i zahtevati naknadu štete. On to pravo ima i kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takvog zakašnjenja naručilac očigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora.

Kvalitet obavljenog posla

Što se tiče kvaliteta obavljenog poslova izvršilac posla je dužan da posao obavi onako kako je ugovoreno a ako nije ugovoreno onda onako kako je uobičajeno prema odgovarajućem standardu za taj posao. Ukoliko kvalitet obavljenog posla nije u skladu sa ugovorenim ili standardnim naručilac posla može opomenuti poslenika i dati mu rok da izvršenje posla usaglasi sa svojim obavezama, u slučaju da izvršilac posla ne postupi po zahtevu naručioca ovaj može raskinuti ugovor i zahtevati naknadu štete. Ukoliko je ugovor zaključen sobzirom na lična svojstva izvršioca posla pa izvršilac posla umre, tada naručilac posla može zahtevati od naslednika poslenika da mu vrate materijal i ostale stvari predate u cilju izvršenja posla.

Izvršilac posla u principu kada ugovor nije zaključen sobzirom na njegova lična svojstva može posao poveriti i trećm licu pri čemu i dalje odgovara za blagovremeno i uredno ispunjenje obaveze.

Obaveza naknade štete

Izvršilac posla mora izvršiti posao saglasno odredbama ugovora i pravilima odgovarajućeg posla. Ukoliko izvršenje posla ne zadovoljava ove kriterijume izvršilac posla je dužan da naručiocu nadoknadi štetu koju ovaj zbog toga trpi.

Nedostaci materijala 

Kada su u pitanju nedostaci materijala koji naručilac predaje izvršiocu posla u cilju izvršenja posla, poslenik je dužan da skrene pažnju naručiocu na te nedostatke ukoliko ih je primetio ili ih je prema okolnostima morao primetiti. Ukoliko je izvršilac posla izradio stvar od materijala koji ima nedostatke, a o tome nije obavestio naručioca odgovaraće za svu štetu koja zbog toga proizađe, neće odgovarati za štetu jedino ako je naručilac i pored toga što je bio upozoren na nedostatke materijala izdao nalog da se stvar napravi bez obzira na nedostatke materijala. Ako izvršilac posla daje svoj materijal onda on za njega i odgovara.

Poslenik je dužan upozoriti naručioca na nedostatke u njegovom nalogu, kao i na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti od značaja za naručeno delo ili za njegovo izvršenje na vreme, inače će odgovarati za štetu.

Odgovornost kod ugovora o delu

Kada naručilac primi izvršeni deo posla bez pregleda važi pretpostavka da je primo uredno izvršeni posao. Poslenik ne odgovara za nedostatke koji se pojave posle prijema posla izuzev za skrivene nedostatke koji se nisu mogli otkriti u momentu prijema posla. Kada izvršeni posao ima nedostatke naručilac je ovlašćen da zahteva od poslenika da te nedostatke otkloni uz pravo na naknadu štete koju usled toga trpi. Ako izvršeni posao ima takve nedostatke da ga naručilac ne može koristiti ili da ne bi zaključio ugovor da je znao da će izvršeni posao imati takve nedostatke, naručilac može raskinuti ugovor i zahtevati nakndau štete koju zbog neispunjenja ugovora trpi. Ukoliko su nedostaci manjeg značaja i ako ih poslenik nije uklonio naručilac ima pravo da traži smanjenje ugovorene naknade srazmerno umanjenoj vrednosti posla i naknadu štete koju je zbog tog manjeg nedostatka pretrpeo.

 

Obaveza predaje predmeta posla

Poslenik je dužan predati naručiocu izrađenu ili opravljenu stvar u vreme i način predviđen ugovorom. Poslenik se oslobađa ove obaveze ako stvar koju je izradio ili opravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara. Ukoliko je materijal u svojini poslenika on snosi rizik slučajne propasti a ako je material dao naručilac onda naručilac snosi rizik. Obaveza predaje predmeta posla nije svojstvena svakom ugovoru o delu već onom kod koga se poslenik obavezao po prirodi samog ugovora da naručiocu preda telesnu stvara koju je izradio ili opravio.

 

Obaveze naručioca posla

Obaveza isplate nagrade

Naručilac je obavezan da isplati nagradu u vreme mesto i na način kako je ugovorom bilo predviđeno. Ako se ugovorom ne predvidi vreme isplate nagrade nagrada se plaća po završetku posla pošto naručilac pregleda izvršeni posao. Ako je izvršenje posla bilo ugovoreno u delovima za svaki deo posla se nagrada isplaćuje u trenutku predaje određenog dela. Kada je nagrada određena kao paušalna poslenik je dužan da izvrši predviđeni posao za taj iznos i ne može zahtevati veću nagradu čak ni u slučaju da je uložio više rada i imao veće troškove nego što je predvideo u trenutku zaključenja ugovora.

Izmena nagrade se može tražiti i u slučaju kada u toku izvršenja posla nastane potreba za novim radovima koji nisu bili uzeti u obzir prilikom određivanja nagrade ili kada naručilac tokom izvršenja posla izmeni obim i kvalitet radova u tolikoj meri da se to odrazi na prethodno određenu visinu nagrade. Poslenik u principu ne može tražiti da mu se poveća nagrada ako je nove radove izveo protivno odredbama ugovora i bez pristanka naručioca.

Mesto isplate nagrade se određuje ugovorom, ukoliko stranke nisu predvideli mesto isplate nagrade niti se ono ne može odrediti po osnovu prirode posla ili običaja onda je mesto isplate nagrade u mestu gde je naručilac imao u momentu nastanka obaveze svoje prebivalište.

 

Obaveza saradnje pri izvršenju posla

Kod obaveze saradnje pri izvršenju ugovra o delu se razlikuju dve vrste obaveza naručioca, u prvu grupu spadaju obaveze od kojih zavisi nastanak dela (npr. predaja materijala od koga zavisi izrada stvari), dok u drugu grupu spadaju obaveze koje ne utiču na nastanak dela ali čije neispunjenje može uzrokovati neblagovremeno ispunjenje ugovra. Sankcije za neispunjenje obaveza naručioca idu od naknade štete do raskida ugovora u slučaju da delo ne može nastati zbog neispunjenja obaveze naručioca. Ukoliko materijal naručioca ima nedostatke poslenik je dužan da naruiocu skrene pažnju na to a ukoliko naručilac i dalje insistira da se delo sačini od materijala koji očigledno nije podoban za delo poslenik može raskinuti ugovor.

 

Obaveza prijema posla

Prijem posla se može izvršiti izričito ili prećutno ali u svakom slučaju naručilac je obavezan da primi izvršen posao na način vreme i mesto kako proizlazi iz ugovora ili prirode posla. Ako naručilac ne primi posao odnosno ako ne preduzme sve radnje potrebne za prijem on snosi posledice poverilačke docnje. Kada se nađe u poverilačkoj docnji onda on snosi rizik slučajne propasti ili oštećenja naručene stvari a duguje i naknadu štete koju poslenik trpi usled docnje.

Prijem posla je značajan za pitanje odgovornosti za nedostatke posla. Po izvršenom prijemu posla naručilac treba da u kratkom roku utvrdi stanje posla i da o eventualnim nedostacima obavesti poslenika. Ako su nedostaci posla manjeg značaja i mogu se ukloniti ugovor može opstati ali uz odgovarajuću naknadu štete. Ako su nedostaci takve prirode da naručilac ne bi zaključio ugovor da je znao za te nedostatke naručilac može raskinuti ugovor sa pravom na naknadu štete.

Aktom prijema posla poslenik se oslobađa svake odgovornosti izuzev slučaja kada se nedostaci nisu mogli utvrditi uobičajnim pregledom i prijem posla kao i kada je poslenik nedostatke namerno prikrio. Kada se nedostaci pojave nakon izvršenog prijema naručiac je u obavezi da poslenika obavesti o nedostacima čim ih primeti, ukoliko ne izvrši ovo obaveštenje smatra se da je izvršeni posao prihvatio sa nedostacima.

 

Porezi i doprinosi na ugovor o delu

Prema članu 85 Zakonu o porezu na dohodak građana ugovor o delu ima tretman drugog prihoda koji ostvaruje kao dohodak fizičko lice. Obveznik poreza na ovaj prihod je fizičko lice koje ostvari prihod. Osnovicu za plaćanje poreza (oporezivi prihod) čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u iznosu od 20% .

Osnovica doprinosa za lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu je oporezivi prihod (bruto prihod umanjen za 20%) od ugovorene naknade a sve u skladu sa zakonom koji uređuje porez na dohodak građana.

Prema članu 44 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje visina doprinosa za PIO se plaća po stopi od 26%, a za zdravstveno osiguranje po stopi 10,3%.

Doprinosi za zdravstveno i socijalno osiguranje se ne plaćaju u nekim slučajevima, a to pre svega zavisi od statusa radnika koji zaključuje ugovor o delu. Ukoliko je radnik nezaposlen (nije osiguran po nekoj osnovi) plaća se uz porez na dohodak i doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje. Ukoliko je radnik negde zaposlen (ako je osiguran po nekoj osnovi – preduzetnik, osnivač, poljoprivrednik) plaća se samo doprinos za PIO. Jedini način da poslodavac zna status lica koje će angažovati jeste da dobije izjavu od njega da li je osiguran po nekom drugom osnovu što nije uvek pouzdano.

U veoma retkim slučajevima se plaća samo porez na dohodak građana i to za radnika koji je od PIO fonda dobilo potvrdu o izmirenim doprinosima na procenjenu najvišu osnovicu za tu godinu, i za stranog državljanina za koga su ispunjeni uslovi da se ne plaćaju doprinosi a prema međunarodnom sporazumu.

Obrazac ugovora o delu

Na osnovu člana 199. Zakona o radu (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014,13/2017-odluka US, 113/2017 i 95/2018- autentično tumačenje), ugovarači:

 

NARUČILAC: (naziv, sedište i adresa, matični broj, PIB)
                            koga zastupa direktor (ime i prezime),

IZVRŠILAC POSLA*: (ime i prezime, adresa, jmbg)

dana (datum) godine u (mesto), zaključili su sledeći:

UGOVOR O DELU

  1. Izvršilac posla se obavezuje da naručiocu obavi poslove: (opis poslova).
  2. Poslove iz tačke 1. ovog ugovora izvršilac je dužan da obavi najkasnije do (datum) god., a prema nalogu i uputstvima naručioca.
  3. Izvršilac posla se obavezuje da odmah po izvršenju posla isti preda naručiocu.
  4. Ako izvršilac posla ne izvrši posao u roku iz tačke 1. ovog ugovora ili ga izvrši nekvalitetno, dužan je naručiocu da nadoknadi štetu.
  5. Naručilac se obavezuje da izvršiocu posla obezbedi potrebni materijal i oruđe za rad radi izvršenja ugovorenog posla i isplati naknadu za rad u visini od (iznos) din., u roku (broj) dana od dana prijema posla.
  6. Izvršilac posla ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa zakonom. Obaveznik uplate doprinosa u skladu sa zakonom je naručilac.
  7. U slučaju spora po ovom ugovoru koji se ne može rešiti dogovorom ugovornih strana, ugovorena je nadležnost suda u u (mesto).
  8. Ovaj ugovor sačinjen je u (broj) istovetnih primeraka od kojih (broj)   primeraka pripada izvršiocu posla, a (broj)  primeraka naručiocu posla.

        IZVRŠILAC POSLA                                            NARUČILAC

_________________________                               __________________________
       (ime i prezime)                                                      (ime i prezime)  

 

 

 

Podeli ovu objavu
Share on facebook
Share on linkedin
Share on email